Povezanost Beča s Putem svile u romanima "Bizarij", "Vilijun" i "Atanor"
24.10.2017 / 19.00 sati/ Veleposlanstvo Republike Hrvatske
Izlaganja prof. dr. sc. Jasne Horvat
U organizaciji Austrijskog društva za kroatistiku i Veleposlanstva Republike Hrvatske 24. listopada 2017. u Beču je gostovala književnica i znanstvenica prof. dr. sc. Jasna Horvat koja je u prostorijama Veleposlanstva održala predavanje Povezanost Beča s Putem svile u romanima Bizarij, Vilijun i Atanor.
Izlaganje je organizirano uz potporu austrijskog Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove.
Brojnu publiku uvodno je pozdravio predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku, prof. dr. sc. Georg Holzer, dok je dr. Bernarda Katušić dala kratki pregled književnog rada Jasne Horvat s posebnim naglaskom na njezinu postmodernu književnu poetiku, prepoznatljivu po sklonosti eksperimentu, ikoničkim strukturama i složenim konceptima u koje uklapa velike povijesno-tradicionalne i kulturne sadržaje. Jasna Horvat predstavila je dio svojeg bogatog opusa nazvanog „Ars Horvatiana“ i iz njega izdvojene romane Bizarij (2009.), Vilijun (2016) i Atanor (2017.) objavljene u izdanju Naklade Ljevak. Bizarij i Atanor tekstovi su u kojima se kao junak pojavljuje Eugen Savojski, a Vilijun donosi priču o Marku Polu koji Kublaj-kanu pripovijeda o gradovima na Putu svile. Okosnicu romana Bizarij čine veznici, struktura romana Vilijun počiva na magičnom kvadratu, a periodni sustav elemenata čini formalnu okosnicu romana Atanor. Nijedan od spomenutih formalnih obrazaca, međutim, nije nasumce odabran, već čini čvrstu cjelinu sa sadržajem romana.
Poveznice u djelima Jasne Horvat mogu se promatrati na svim razinama forme i sadržaja, horizontalno i vertikalno, unutar istog medija, ali i transmedijalno: Jasna Horvat prva je među hrvatskim autorima koja je u beletristiku uvela QR-kodove stvorivši romanom Vilijun prvi „pametni roman“ suvremene hrvatske književne scene te ujedno prvi roman koji ima svoj digitalni arhiv (http://vilijun.topotheque.eu). Uvođenjem QR-kodova u književni tekst Jasna Horvat tiskanu je knjigu povezala s internetskim sadržajima, a književni tekst s digitalnim preporukama same autorice.
Svojim transmedijalnim i intertekstualnim pristupom književnosti Jasna Horvat oduševila je publiku koja je, vidno zainteresirana, i sama isprobala čitanje tekstova preko QR-kodova. Večer su muzički uokvirili Dubrovački kavaljeri.
O osobi
Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica na području kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnoga stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.), dok epistolarni roman (Pismo u pismu iz 2008., koautorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus romana studija (Az, 2009., Bizarij, 2009., Auron, 2011., Vilikon, 2012. i Alikvot, 2014.) te zbirku putopisa (Antiatlas, 2014.). Posljednja dva romana (Vilijun, 2016. i Atanor, 2017.) prvi su „pametni romani“ u hrvatskoj suvremenoj književnosti kojima ova autorica propituje književne potencijale te potvrđuje ustrajnu nadahnutost hrvatskom baštinom i nesvakidašnju imaginaciju. Jasna Horvat dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine, Pečata grada Osijeka 2011. godine te Državne nagrade za znanost 2016. godine. http://www.jasnahorvat.com/
